Na vrhu piramide izvršilaca državne mature je Republička komisija za opštu, umetničku i stručnu maturu. Pod njom su okružne komisije, koje se formiraju u školskim upravama. U svim školama se imenuju maturske komisije. Za ispite iz umetničkih nastavnih predmeta ili za praktične delove ispita, škole formiraju jednu ili više školskih ispitnih komisija.
Svi članovi svih ovih komisija i svi drugi koji sprovode maturu, moraju da primene osnovna načela državne mature, pre svega zahtev da svi kandidati polažu ispite pod jednakim uslovima (uz neophodno prilagođavanje potrebama učenika sa smetnjama ili invaliditetom).
Okružnim komisijama školske maturske komisije na vreme dostavljaju podatke o prijavljenim kandidatima, uz podatke o ispitima koje oni polažu. Okružna komisija onda objedinjuje te podatke i prosleđuje ih na republički nivo, radi pripreme dovoljnog broja ispitnih paketa za sve škole. Takođe raspoređuje u druge škole kandidate prijavljene za ispite koji se u njihovoj matičnoj školi ne organizuju.
U danima ispita, okružna komisija preuzima ispitne materijale sa mesta štampanja i prosleđuje ih školskim maturskim komisijama. Posle ispita, ocenjuje opravdanost žalbi kandidata na rezultate ocenjivanja njihovih testova. Obaveštava republičku matursku komisiju o toku ispita i eventualnim nepravilnostima. Kasnije objedinjuje izveštaje školskih maturskih komisija iz svog okruga i doprinosi pripremi godišnjeg izveštaja. Tokom priprema za polaganje, samog sprovođenja ispita i u vreme analize ispita, neposredno sarađuje sa medijima, lokalno i šire. Obavlja i ostale poslove koje sprovođenje mature u konkretnom okrugu zahteva.
Školska maturska komisija, sastavljena od raspoloživog nastavnog osoblja, je ključni maturski tim u svakoj školi. Ima najmanje četiri člana. Njom rukovodi direktor škole, koji bira svog zamenika, sekretara komisije i bar još jednog člana.
Na početku školske godine, direktor mora da imenuje školsku matursku komisiju za period od 1. novembra do 31. oktobra te školske godine. Pre imenovanja, predloženi kandidati moraju da potpišu izjavu o eventualnom srodstvu sa kandidatima koji polažu maturu u toj školi. Ovo je ograničeno na decu, pastorke ili srodnike u prvom kolenu.
Škole moraju da objave sastav maturskih komisija najkasnije do kraja oktobra tekuće školske godine.
Školske maturske komisije učestvuju u pripremama probne i prave mature u školama. Pre svega, sastavljaju i prosleđuju baze podataka o kandidatima i ispitima koje su oni prijavili. Imaju i druge dužnosti:
U slučaju povreda ispitnih pravila, odlučuju o eventualnim kaznenim merama.
Posle polaganja ispita i ocenjivanja:
Potom učestvuju u pripremi godišnjeg izveštaja o državnoj maturi, u saradnji sa obrazovnim zavodima. Takođe obavljaju druge neophodne poslove koje državna matura iziskuje.
Tročlane školske ispitne komisije su zadužene da ocenjuju ispite iz umetničkih predmeta na umetničkoj maturi, odnosno praktične delove stručnih ispita na stručnoj maturi. Sem onih vezanih za usko stručna pitanja, članovi ispitnih komisija imaju brojne opšte zadatke:
Školske ispitne komisije se za period prvog i drugog ispitnog roka formiraju najkasnije do 1. aprila školske godine u kojoj se sprovodi državna matura. Kao i u prethodnom slučaju, blisko srodstvo sa nekim od kandidata je prepreka za imenovanje lica i u školsku ispitnu komisiju.
Zavisno od vrste škole i tipa ispita koji se u njoj održavaju, škola može da ima najmanje jednu, a po potrebi i više ispitnih komisija.
Ukoliko škola ima veliki broj kandidata za umetnički predmet ili praktični deo stručnog ispita, školska maturska komisija može da imenuje veći broj školskih ispitnih komisija. Isto tako, ako nema dovoljan broj stručnjaka u svom nastavnom osoblju, može da imenuje stručnjake iz drugih škola. I za njih važi isti uslov da nisu u sukobu interesa.
Zbog velikog broja učenika, gradova i škola, rokovi su izuzetno bitni za uspešno sprovođenje državne mature. Nijedan korak ne sme da kasni, jer odlaganje bilo kog detalja može da ugrozi regularnost ispita. Naglašavamo neke od vremenskih zahteva:
Plan priprema za sprovođenje državne mature predviđa da direktori škola i školsko nastavno osoblje, kao i zaposleni u školskim upravama iz cele Srbije, dobiju obuke i priručnike o sprovođenju. Ovo će biti organizovano na vreme, kako bi svi u potpunosti razumeli principe i standarde, i proučili podzakonska akta u kojima su detaljno navedene njihove dužnosti vezane za sprovođenje mature.
Kolektivi škola će blagovremeno znati i moći da uvežbaju različite vanredne scenarije, kako bi svoje dužnosti izvršili na najbolji mogući način.
Kolektivi škola će posebno biti obučeni za ocenjivanje, kao najosetljiviji deo maturske procedure. Biće upoznati sa svim detaljima predviđenim za to da nijedan učenik ne bude zakinut ili na bilo koji način neopravdano povlašćen u odnosu na sve druge kandidate.
Ovo je detaljno regulisano u pripremljenim podzakonskim aktima, a škole će i kroz obuke savladati kriterijume na raznovrsnim konkretnim primerima.
Kada finalni godišnji izveštaj bude poznat i njima, škole će biti u prilici da sagledaju svoj rad u odnosu na druge škole. Na osnovu toga, moći će da obave osnovano samoocenjivanje i objektivnije vrednovanje svoga rada.
Iz ovako dokumentovanog sagledavanja, u potonjoj školskoj godini svaka škola će moći da poboljša svoj rad, što će vremenom unaprediti srednje obrazovanje u celini.